Sigurno ste mnogo puta čuli koliko je zdravo konzumirati fermentirane namirnice nastale prirodnim vrenjem.
One sadrže probiotičke kulture koje čine mnogobrojne vrste bakterija.
Te dobre bakterije prirodno nastanjuju naša crijeva i čine crijevnu mikrofloru.
Svi ti mikroorganizmi iznimno su važni za zdravlje probavnog sustava, ali i čitavoga organizma.
Kako su u crijevima prisutne i loše bakterije, gljivice i ostali patogeni mikroorganizmi, oni se u određenim okolnostima mogu razmnožiti i loše utjecati na vaše zdravlje.
Fermentirane namirnice i probiotičke kulture tada mogu biti od velike koristi za liječenje bolesti koje izazivaju štetni mikroorganizmi.
Što izaziva neravnotežu crijevne mikroflore?
Zbog nezdravoga načina života, u organizmu može doći do poremećaja ravnoteže između zdravih i nezdravih mikroorganizama.
Nezdravi mikroorganizmi mogu stvarati razne zdravstvene poteškoće, a da toga često niste niti svjesni.
Neravnoteža crijevne mikroflore nerijetko se događa zbog:
loše prehrane (suviše ugljikohidrata, brze hrane, namirnica i napitaka koje stvaraju kiselost organizma)
kroničnog stresa
nedovoljnog kretanja i tjelovježbe
otrovnih tvari iz okoliša
učestalog uzimanja antibiotika (oni nerijetko uništavaju i zdravu crijevnu mikrofloru)
pretjeranog korištenja komercijalnih sredstava za čišćenje domaćinstva
Stoga je važno konzumirati probiotike kako bi dobra populacija bakterija prevladala lošu i osigurala optimalno zdravlje.
Korisnih mikroorganizama ima u mnogim fermentiranim namirnicama koje vam služe upravo za poboljšanje crijevne mikroflore.
U raznim dijelovima svijeta stoljećima se fermentiraju raznolike namirnice – soja, riža, kokosovo mlijeko, gljive, voće i povrće, razne vrste kravljeg mlijeka.
Kiseljenje povrća – tradicionalna metoda obogaćivanja namirnica
Kiseljenje povrća je veoma star i iskušan način spravljanja zdrave zimnice.
Mnoge vrste dozrijevaju u jesen i uz nekoliko temeljnih pravila zimnicu možete uspješno i jednostavno izraditi sami.
Tako ćete si moći pripremiti zalihu probiotika sve do proljeća.
Koristite tvrdo povrće poput:
korijena celera
cikle
kupusa
repe
korabe
paprike
krastavaca
cvjetače
zelenih rajčica
tikvica
mrkve
luka
Povrće na sebi prirodno sadrži bakterije mliječno-kiseloga vrenja.
U povoljnim uvjetima vlage, temperature i bez pristupa zraka raznovrsni šećeri iz namirnica pretvaraju se u mliječnu kiselinu.
Tako namirnice poprimaju svojstveni kiselkasti okus. Mliječna kiselina ujedno onemogućava rast bakterija koje uzrokuju kvarenje.
Fermentirane namirnice sačuvat će svoje temeljne nutritivne vrijednosti.
Još će i dodatno biti obogaćene vrijednim vitaminima K i B-kompleksa i enzimima, dok će neka vlakna postati mekša.
Ovakve namirnice su i lakše probavljive.
Dobrobiti fermentiranog povrća
Ukiseljeno povrće donosi mnoge dobroti našem organizmu te djeluje na više razina.
1. Održava zdravu crijevnu mikrofloru
Crijevna mikroflora je živi sustav kojeg čine dobre i loše bakterije.
Iz već spomenutih razloga, loše bakterije mogu prevladati i uzrokovati mnoge zdravstvene tegobe.
Narušena ravnoteža mikroorganizama postupno se može poboljšati dodavanjem fermentiranih namirnica prehrani.
Tako će se brže naseljavati korisne bakterije koje štite sluznicu crijeva.
Samim time poboljšava se apsorpcija nutrijenata te opće zdravstveno stanje.
2. Obnavlja sluznicu crijeva
Različite infekcije, upotreba lijekova ili konzumacija hrane koja vam ne odgovara, kao što je primjerice gluten, dovest će do toga da sluznica ostane bez korisnih mikroorganizama.
Time sluznica može postati propusna (leaky gut sindrom) i omogućiti štetnim tvarima i lošim mikroorganizmima da prodru u ostale dijelove tijela i izazovu neku bolest, osobito raznovrsne upale i infekcije.
Fermentirane namirnice su brzo i najučinkovitije sredstvo koje obnavlja crijevnu floru.
3. Potiče metabolizam i probavu
Želite li se riješiti viška kilograma, svakako jedite fermentirane namirnice, jer one ubrzavaju metabolizam, lako su probavljive, sadrže malo kalorija i zasitne su.
Zbog znatnog sadržaja vlakana, fermentirane namirnice potiču rad crijeva.
Umanjuju tegobe kod osoba koje ne podnose laktozu, jer je djelomično razgrađuju u crijevima.
Ujedno ublažavaju i sindrom iritabilnih crijeva.
4. Poboljšava imunitet
Poznato je kako su probavni i imunološki sustav povezani.
O imunološkom sustavu ovisi naše zdravstveno stanje.
On složenim mehanizmima štiti tijelo od štetnih mikroorganizama i ublažava upalne procese svih vrsta.
Kiseljeno povrće povećava broj stanica koje prirodno uništavaju “uljeze”.
5. Može spriječiti nastanak karcinoma
Povrće je već samo po sebi bogato mnogim nutrijentima i antioksidansima.
Znanstvenici smatraju da fermentirano povrće još snažnije može smanjiti opasnost od nastanka karcinoma, osobito debeloga crijeva.
Čini se da je za to zaslužna upravo mliječna kiselina koja sprečava rast zloćudnih stanica.
6. Regulira krvni tlak
Fermentirani proizvodi mogu imati utjecaj i na krvni tlak, tako da ga postupno snižavaju.
Znanstvenici smatraju da tu najveću ulogu igraju određene vrste spojeva nalik peptidima.
Ti spojevi se stvaraju upravo tijekom fermentacije namirnica.
7. Snižava povišenu razinu kolesterola
Smatra se da se konzumiranjem fermentiranih proizvoda smanjuju i razine lošeg kolesterola u krvi.
Do toga dolazi zato što takve namirnice smanjuju sposobnost resorpcije kolesterola u krv.
8. Ublažava alergije i kožne tegobe
Nije slučajna uzrečica da je koža ogledalo zdravlja.
Zdrava mikroflora štiti crijeva od toksina i teških metala. Usto poboljšava apsorpciju nutrijenata te sprečava infekcije i upale.
To ima pozitivan utjecaj na smanjenje alergije, akni, ekcema i gljivičnih infekcija.
9. Poboljšava raspoloženje
Ponekad se crijeva opisuju kao “drugi mozak”.
Smatra se da se najveći dio serotonina, hormona sreće, stvara upravo u crijevima.
Kroničan stres negativno djeluje na crijevnu mikrofloru.
Stoga svakako pokušajte izbjegavati stres, a zdravlje crijeva zaštitite unosom fermentiranih namirnica.
10. Prikladno je za dijabetičare
Šećer i škrob iz ovih namirnica pretvaraju se u mliječnu kiselinu.
Tako se istodobno smanjuje količina šećera, što namirnice čini pogodnima za dijabetičare.
Kako konzumirati fermentirane namirnice
Probiotike uvodite postupno da se organizam navikne, osobito ako imate poteškoća s nadutošću ili proljevom.
Dovoljno je uvesti ½ šalice fermentirane hrane dnevno te postupno, prema potrebi i vlastitom osjećaju povećavati količinu. Fermentirane namirnice nemojte kuhati, jer će izgubiti korisne mikroorganizme.
Broj korisnih mikroorganizama dodatno možete povećati ako konzumirate rasol – veoma zdravu slano-kiselu tekućinu u kojoj se nalazi fermentirano povrće.
Prepuna je korisnih bakterija te raznih tvari iz soka povrća (vitamina, minerala, antioksidansa).
Dakako, uvjet je da u postupku vrenja niste stavili suviše soli ili dodali konzervanse.
|
Fermentirane namirnice kao odlična pomoć kod alergije na hranu |
Sve češće nakon obroka osjećate grčeve, bolove u trbuhu, nadutost ili mučninu?
Muče vas proljev i kašalj, a primjećujete i kožni osip?
Vjerojatno se radi o intoleranciji ili otežanom probavljanju hrane.
No, ako su u pitanju ozbiljniji simptomi koje uzrokuje pretjerana reakcija organizma na neku namirnicu, može se raditi i o alergiji na hranu.
Neke su osobe toliko alergične, primjerice, na kikiriki ili školjke da nakon njihove konzumacije mogu pasti u anafilaktički šok.
Ono što je za neke hrana za druge je doslovno otrov koji ih može odvesti čak i u smrt.
Osobe koje pate od nekog oblika intolerancije ili alergije na hranu svakako moraju problematične namirnice eliminirati iz jelovnika.
No, dobra je vijest ta da postoje namirnice koje itekako pomažu probavljanju problematične hrane.
Među takve spadaju i fermentirane namirnice.
Tradicionalna superhrana
Ljudi su tisućama godina pripremali fermentiranu ili ukiseljenu hranu.
Tako se, primjerice, na Kavkazu više od tisuću godina konzumira kefir, u Japanu miso, u Koreji kimchi, u istočnoj Europi kiseli kupus ili zelje.
S obzirom na golem rast slučajeva alergije na hranu i probleme s probavom, zbog njezinih dobrobiti za probavni sustav ovakva tradicionalno pripremljena hrana opet je dobila na važnosti koju zaslužuje.
Fermentirana hrana, među ostalim, sadrži probiotike, odnosno dobre bakterije koje čuvaju zdravlje crijeva te pomažu jačanju imuniteta.
I dok mnogi suplementi s probioticima nisu otporni na želučanu kiselinu, konzumacijom fermentirane hrane dobre bakterije dospijevaju sve do debelog crijeva, gdje najbolje obavljaju svoju funkciju.
Namirnice poput misa, kefira i kiselog kupusa pomažu kod raznih alergija jer djeluju protuupalno ne samo u crijevima nego u cijelom organizmu.
Kako uvesti fermentirane namirnice u prehranu
Sumnjate li da i sami imate alergiju na hranu ili bilo koji drugi oblik alergije, probajte gotovo svaki svoj obrok obogatiti s malo fermentirane hrane.
Primjerice, za doručak možete konzumirati voćni smoothie i kefir (ovaj mliječni proizvod sadrži više dobrih bakterija nego obični jogurt).
Isto tako, ručak može biti upotpunjen s nekoliko žlica domaćeg ukiseljenog povrća, poput rotkvica ili krastavaca, kiselog kupusa ili kimchija – tradicionalnog korejskog jela koje se sastoji od ukiseljenog povrća, a često uključuje kupus, češnjak, đumbir i ljute papričice.
Postoji i jedan izvrstan osvježavajući napitak koji može znatno ublažiti alergiju na hranu, a to je kombucha.
Dobiva se procesom prirodne fermentacije gljive kombuche u zelenom ili crnom čaju.
Ovaj napitak već tisućama godina konzumiraju u Kini te ga smatraju pravim eliksirom snage i zdravlja. Odličan je za zdravlje crijevne mikroflore.
Dobrobiti fermentirane hrane:
prirodni je izvor korisnih probiotika
izvrsno potiče probavu
pomaže i kod zatvora i kod proljeva
poboljšava metabolizam glukoze
daje dodatnu energiju
djeluje protuupalno
ublažava alergije i ekcem
Kako je fermentirana hrana pomogla djevojčici s alergijom
Šesnaestogodišnja djevojčica Maci Schwenk bolovala je od teške alergije na hranu te bi nakon svakog obroka osjećala oštre bolove i nadutost.
Nakon što je čula savjet jedne poznanice, njezina je majka Donna odlučila u svaki kćerin obrok uvesti barem malo fermentirane hrane i rezultati su bili iznenađujući.
Već u roku od mjesec dana konzumiranja fermentirane hrane Macini bolovi u trbuhu su prestali.
U roku od tri mjeseca njezina je alergija na žitarice, kukuruz i mliječne proizvode potpuno nestala.
Nije više patila ni od loše probave, napuhnutosti, bolova i osjećaja nelagode u trbuhu.
U roku od godinu dana nakon uvođenja fermentiranih namirnica Maci je doslovno mogla jesti sve – bez neugodnih posljedica koje su joj dotad znatno narušavale kvalitetu života.
Također, ne samo da se riješila alergija na hranu nego je rekla „zbogom“ i upalama sinusa od kojih je godinama patila.
Svoja iskustva s fermentiranom hranom Donna je opisala u članku koji možete pročitati ovdje.
Veza između antibiotika i alergija na hranu
Istraživanja su pokazala da djeca koja u ranoj dobi često uzimaju antibiotike kasnije u životu razviju neki oblik alergije na hranu, primjerice na kikiriki.
Antibiotici uništavaju dobru bakteriju pod nazivom Clostridium, što uvelike narušava zdravlje crijevne mikroflore i povećava rizik od intolerancije i preosjetljivosti na hranu.
