Pij mlijeko za zdrave kosti!“ Koliko smo to samo puta čuli u djetinjstvu!
Odrastali smo u uvjerenju da je mlijeko zdravo i da nam je ono prijeko potrebno za rast i razvoj.
No vrijedi li to i za pasterizirano mlijeko, kojeg su prepune police supermarketa?
Mediji su nas oduvijek upozoravali na opasnosti konzumacije sirovog mlijeka, koje nije prošlo nikakav industrijski proces obrade.
S druge strane, pasterizirano mlijeko predstavljeno nam je kao “sigurni proizvod“ koji nas štiti od bakterija i mogućih bolesti koje one uzrokuju.
No pritom su nam prešutjeli brojne zabrinjavajuće činjenice, poput one da opterećuje gušteraču, utječe na razinu inzulina i da naše kosti čini još krhkijima.
Zar nije neobično to što današnji čovjek, koji najčešće koristi upravo pasterizirano mlijeko i proizvode dobivene od njega, sve više obolijeva od osteoporoze, raka i drugih kroničnih oboljenja?!
U nastavku doznajte što je to uopće pasterizacija (i sterilizacija) te koje vam opasnosti donosi.
Otkrivamo vam i razloge zbog kojih biste prednost uvijek trebali dati – sirovom organskom mlijeku!
Što je uopće pasterizacija?
Riječ je o postupku zagrijavanja tekućine na određenu temperaturu kako bi se u njoj uništile štetne bakterije i tako spriječile bolesti kod čovjeka.
Pasterizaciju je otkrio francuski kemičar Louis Pasteur, po kojem je ona i nazvana.
Pasterizacija mlijeka uvedena je u drugoj polovici 19. st., i to zbog prisutnosti bacila tuberkuloze, koje je trebalo uništiti.
U to vrijeme primjenjivala se tzv. niska pasterizacija – mlijeko se zagrijavalo na 62 Celzijeva stupnja tijekom 30 minuta, a danas se provodi visoka pasterizacija, a to znači da se mlijeko zagrijava na 72 Celzijeva stupnja tijekom 15 sekundi.
Iako takve visoke temperature mogu uništiti opasne bakterije poput E. coli, nažalost pritom nestaju i one korisne, dobre bakterije.
Svježe i trajno mlijeko – koja je razlika
Na policama supermarketa nećete naći sirovo mlijeko, nego samo tzv. svježe i trajno mlijeko.
Svježe i polutrajno mlijeko: dobiva se procesom pasterizacije (zagrijava se na 72 stupnja) te ima kratak rok trajnosti, najviše nekoliko dana i treba se čuvati u hladnjaku.
Trajno mlijekotijekom industrijske proizvodnje izlaže se kratko vrlo visokim temperaturama – do 140 stupnjeva. Taj se postupak naziva UHT ili sterilizacija.
Iako su u tom „mlijeku“ uništeni svi patogeni organizmi, uništene su i sve njegove hranjive vrijednosti.
Ono može trajati čak do 90 dana na sobnoj temperaturi! Riječ je zapravo o potpuno sterilnom mlijeku, koje neki nazivaju i „spaljenim mlijekom“.
Što biste trebali znati o pasteriziranom (i steriliziranom) mlijeku
1. U njemu je uništena većina nutrijenata
Pasterizacijom se znatno smanjuju nutritivne vrijednosti mlijeka.
U pasteriziranom mlijeku uništen je veći dio vitamina (vitamini B6 i B12, tiamin, folna kiselina, vitamini C i D) i minerala!
Isto tako, pasterizacijom se mijenja i kemijska struktura vitamina te ih vaš organizam u takvom obliku teško apsorbira.
Svi ti vitamini u sirovom mlijeku su netaknuti. Popijete li, primjerice, šalicu (2,36 dl) sirovog, nepasteriziranog mlijeka, opskrbit ćete organizam s 10 posto dnevno preporučene količine vitamina A.
Također, jedna šalica sirovog, nepasteriziranog mlijeka, sadrži oko 6 grama zdravih masnoća, 12 grama ugljikohidrata, 9 grama bjelančevina te vaš organizam opskrbljuje s 30 posto dnevno preporučene količine kalcija.
Svih tih nutrijenata u pasteriziranom mlijeku gotovo da i nema.
Osim toga, jeste li primijetili koliko je sirovo mlijeko bogatije okusom nego ono pasterizirano?
Taj puni, bogati okus dolazi upravo od mikroflore, odnosno dobrih bakterija koje su prisutne samo u nepasteriziranome mlijeku.
2. Češće izaziva alergije nego sirovo mlijeko
Pogrešna je ideja o tome da konzumacija pasteriziranog mlijeka može zaštititi od pojave alergija.
Zapravo, sasvim suprotno – sirovo mlijeko rjeđe izaziva alergije, a može vas zaštititi i od astme.
Tijekom pasterizacije mlijeka bjelančevine denaturiraju, a to znači da više ne mogu obavljati svoju primarnu zadaću dostavljanja nutrijenata putem krvotoka.
3. Povećava rizik od osteoporoze
Godine 1946. znanstvenik Pottenger hranio je životinje pasteriziranim mlijekom i primijetio je nešto čudno.
Ne samo da su te životinje odjednom imale manjak nutrijenata nego su i njihove kosti bile sve slabije i krhkije. Neke su se čak razbolje i uginule.
Za razliku od njih, životinje koje su hranjenje samo sirovim mlijekom bile su snažnije i otpornije te se nisu razbolijevale.
Sličan učinak pasterizirano mlijeko ima i na čovjeka. Naime, u zemljama gdje je najveća konzumacija pasteriziranog mlijeka i proizvoda dobivenih od njega najraširenija je osteoporoza.
U pasteriziranom mlijeku uništena je fosfataza , enzim koji je zaslužan za apsorpciju kalcija u kostima.
Pasterizirano mlijeko ni u kom slučaju ne štiti i ne snaži vaše kosti, upravo suprotno – ono ih slabi i uništava.
4. Ne pogoduje probavi te opterećuje vašu gušteraču
Dok sirovo mlijeko sadrži korisne enzime, u pasteriziranom mlijeku oni su uništeni.
To se odnosi na enzim lipazu , koji je zadužen za razgradnju masnoća, te enzim fosfatazu, koji je zaslužan za iskorištavanje kalcija.
Budući da su enzimi uništeni, vaša gušterača mora uložiti dodatne napore kako bi ih proizvela i omogućila probavljanje ovakvog mlijeka.
5. Sadrži hormone, steroide i antibiotike, toksine
Američko istraživanje iz 2011. godine pokazalo je visoku razinu antibiotika, protuupalnih lijekova, hormona, lijekova protiv malarije i steroida u industrijski proizvedenom mlijeku.
Razlog je, naravno, tretiranje krava upravo tim lijekovima i hormonima.
U tom mlijeku mogu se naći i glifosati, tvar koja je prisutna u pesticidima i herbicidima, a koja na kraju završi u probavnom traktu masovno uzgojenih krava te u konačnici i u vašem organizmu.
6. Povećava rizik od kroničnih oboljenja
Moderni čovjek, čija se prehrana bazira na pasteriziranom mlijeku i proizvodima dobivenim od njega, sve češće obolijeva od:
Sva se ta oboljenja dovode u vezu s povećanom konzumacijom pasteriziranog i steriliziranog mlijeka.
Primjerice, mliječni šećer laktoza tijekom pasterizacije pretvara se u beta-laktozu, koja brže podiže šećer u krvi, a samim time povećava i rizik od dijabetesa!
Zbog manjka joda pasterizirano mlijeko povećava rizik od bolesti štitnjače, a oksidirani kolesterol prisutan u njemu može dovesti do pojave raka i ateroskleroze (ovapnjenja krvnih žila).
Pasterizirano mlijeko može djelovati i kao okidač za otpuštanje histamina, što dovodi do upalnog stanja u organizmu te povećava rizik od alergije i astme.
Zbog manjka bakterija koje stvaraju enzim laktazu povećan je rizik i od intolerancije na laktozu.
Umjesto pasteriziranog – sirovo mlijeko!
Želite li dobro zdravlje i snažne kosti, izbacite pasterizirano mlijeko i druge proizvode poput sira koji su od njega dobiveni.
Umjesto toga, radije kupujte sirovo mlijeko, koje možete prokuhati. No svakako ga nabavljajte od provjerene osobe koja se bavi organskim uzgojem.
Raspitajte se kako su tretirane krave od kojih se to mlijeko dobiva.
Jako je važno da se one slobodno kreću na ispaši, da ne žive u skučenom prostoru te da im nisu davani hormoni.
Naravno, baš kao i u svemu, budite umjereni i u konzumaciji sirovog mlijeka.
Napomena: pasterizirano mlijeko ne preporučuje se ni trudnicama zbog velikog manjka nutrijenata i zbog tvari koje mogu štetno djelovati i na majku i na plod.
Mlečni proizvodi se nekada, mogu naći tamo gde ih najmanje očekujemo u žvakaćoj gumi, prelivima za salatu, nekim vrstama hleba, raznim pecivima
Alergija na kravlje mleko je reakcija na proteine iz mleka i oblik alergije koji se najčešće razvija tokom prvih meseci života. Deca, uglavnom, vremenom prerastu ovu alergiju, koja se može javiti i u starijem dobu. Za veliki broj odraslih alergija na kravlje mleko je hronično stanje, koje se leči izbegavanjem mlečnih proizvoda i hrane koja sadrži mlečne proteine. U najtežim slučajevima, reakcije na mleko mogu biti životno ugrožavajuće i zahtevaju hitnu lekarsku intervenciju.
Alergija na kravlje mleko je najčešća
Alergijska reakcija ispoljava se nizom simptoma koji se odgovor na konzumiranje mlečne hrane. Alergija na mlečne proizvode, koju lekari često nazivaju alergijom na kravlje mleko, javlja se kada telo nije u stanju da ponudi dobar imuni odgovor na jedan ili više proteina iz životinjskog mleka. Pošto se najviše koristi kraljve mleko u ishrani, najčešće su i reakcije na kravlje mleko, ali izvor alergena mogu biti i druge vrste životinjskog mleka, kao što su, ovčije ili kozje mleko.
Kada zatražiti hitnu medicinsku pomoć?
Alergija na kravlje mleko javlja, se prema nekim podacima, kod dva do tri odsto novorođenčadi i uglavnom spontano nestaje do 6 godine života. Alergije na kravlje mleko kod odraslih su najčešće hronične i ispoljavaju se različitim simptomima. Ti simptomi mogu varirati od sasvim blagih do životno ugrožavajuće anafilakse, koja zahteva hitnu medicinsku intervenciju
Simptomi anafilakse razvijaju se iznenada i uključuju oticanje lica ili usta, brzo i plitko disanje, ubrzan rad srca. Osoba je u ovom stanju često i anksiozna i zbunjena, ima vrtoglavicu, povraća, usne su plave ili bele, javlja se i nesvestica.U slučaju da se ovo dogodi, odmah pozovite hitnu pomoć, savet je da pacijent legne, ukoliko je osoba povraćala trebalo bi da legne na bok.
Simptomi od blagih do životno ugrožavajućih
Simptomi se mogu pojaviti, neposredno posle upotrebe životinjskog mleka, ili nekoliko sati posle obroka. Neke osobe imaju sasvim blage reakcije, dok se kod nekih pacijenta alergija ispoljava nizom ozbiljnijih simptoma, kao što su otok i crvenilo, šuštanje u grudima, svrab oko usana, kašalj i nedostatak daha, povraćanje i u najtežim slučajevima anafilaksa. Moguća je i dijareja, pojava krvi u stolici, pacijenti imaju i grčeve u stomaku
Alergija na kravlje mleko ili intolerancija
Alergija na mlečne proizvode i intolerancija na laktozu dva su različita stanja, koja se često ispoljavaju sličnim simptomima. Osobe koje su intolerantne na laktozu posle jela često imaju gasove, dijareju, osećaju nadutost u stomaku. Netolerancuja na laktoru posledica je nedostatka laktaze u tankom crevu, enzima zaduženog za varenje mlečnog šećera (laktoze) i nije alergija na mleko.
Alergijska reakciju na mlečne proizvode, je rezultat reakcije na određene proteine prisutne u mlečnom proizvodu. Dva glavna proteina u mleku, surutka i kazein, mogu izazvati alergijsku reakciju kod nekih osoba. Alergija na mlečne proizvode je reakcija na specifičan mlečni protein. Kada organizam dođe u kontakt sa proteinom, imuni odgovor ga prepoznaje, telo reaguje na mlečni protein. Imunološki sistem preterano reaguje na alergen stvaranjem antitela koja se nazivaju imunoglobulin E (IgE). Ova antitela dospevaju do ćelija koje oslobađaju hemikalije, izazivajući alergijsku reakciju. Oslabađaju se histamini i dolazi do alergijske reakcije u vidu osipa ili problema sa disanjem.
Mleka ima i u žvakaćoj gumi
Alergični na mlečne proizvode treba da izbegavaju mlečne proizvode i hranu koja sadrži mlečne proizvode. Savet je da se redovno proveravaju sastojci namirnica. Mlečni proizvodi se nekada, mogu naći tamo gde ih najmanje očekujemo u žvakaćoj gumi, prelivima za salatu, nekim vrstama hleba, raznim pecivima. Ukoliko se osoba hrani u restoranu, bitno je da naglasi da je alergična na mleko i mlečne proizvode. Blaži simptomi se mogu umiriti primenom antihistaminika.
Dojenje dobra zaštita
Istraživanja procenjuju, da oko 7 odsto dece mlađe od godinu dana, ima alergiju na životinjske mlečne proizvode. Genetska sklonost je faktor rizika, pokazalo se i da su alergije na mleko ređe kod one dece koja su rasla uz kućne ljubimce. Faktor rizika je i kratak period dojenja. Istraživanje iz 2017. tvrdi da su deca koja su duže dojena majčinim mlekom, bila u manjem riziku od alergija na životinjsko mleko.
Mališani koji su imali ekcem, astmu ili neke druge alergije, su skloniji i alergiji na kravlje mleko. Smatra se, takođe, da su u većem riziku od alergije, deca koja su dohranjivana do četvrtog meseca, u odnosu na novorođenčad koja su hranjena samo majčinim mlekom do šestog meseca života.
Alternative mleku
Osobe alergične na kravlje mlečne proizvode mogu imati alergiju i na druge proizvode životinjskog porekla, kao što je kozje mleko. Alternative životinjskom mleku mogu biti sojino mleko, bademovo, pirinčano, ovseno, kokosovo mleko. Stručnjaci upozoravaju,da treba biti obazriv i pri primeni ovih vrsta mleka, jer su alergijske reakcije i u ovom slučaju moguće.
Nekada je zlatno pravilo u ishrani dece bila jedna čaša vrućeg kravljeg mleka ujutro i još jedna uveče pre spavanja. Šta raditi kada dete ne može ni da pomiriše mleko, ili je kojim slučajem alergično
Zdravlje na usta ulazi, a dete koje miriše na mleko je zdravo, smatrale su naše bake. Vremena su se ipak promenila, pa mleko više ne mora obavezno biti glavni izvor kalcijuma. Prednost se daje fermentisanim proizvodima, naglašava se da je za pravilan rast i razvoj deteta dnevno dovoljno do 500 ml mleka i mlečnih proizvoda za dete starije od godinu dana.
Veće količine mogu u nekim slučajevima izazvati anemiju, jer kalcijum iz mlečnih proizvoda, naročito ako se unosi u kombinaciju s mesom, može lako da blokira apsorpciju gvožđa. Mleko životinjskog pokrekla koje nije pasterizovano, nikako ne bi trebalo da piju ni deca, ni odrasli, jer može da izazove broje stomačne probleme.
Svetska zdravstvena organizacija podvlači da je dojenje do navršenog šestog meseca najbolji način ishrane dece. Majčino mleko je savršena hrana za dete,do šestog
Zašto nije dobro previše mleka i mlečnih proizvoda?
Dugo se smatralo da je pored majčinog, najbolji izvor kalcijuma, kravlje mleko. Stručnjaci tvrde da mleko jeste bitno, ali da ne bi trebalo na njemu insistirati, jer kalcijum koji je nepohodan za pravilan razvoj kostiju, zuba, srca, nerava i mišića dete može da unosi i putem nemlečnih proizvoda.
Posle četvrtog meseca može da se krene u postepeno uvođenje nemlečne ishrane koja ima svoje prednosti kao i mlečna. Dete tako dobija odgovarajuće vitamine i mikroelemente putem hrane. Detetu od godinu dana starosti se preporučuje do 500 ml mleka i mlečnih proizvoda u toku dana, sve preko toga nema potrebe. Kalcijum jedobar za rast kostiju i nervnog sistema , ali ako se unosi više mleka i mlečnih proizvoda, kalcijum može da blokira apsorbciju gvožđa iz mesa– kaže za eKlininku pedijatar Doma zdravlja Savski venac u Beogradu dr Marija Golubović.
Gde sve ima kalcijuma i kojem mleku dati prednost?
Period uvođenja nemlečne hrane je vreme intenzivnog rasta i razvoja odojčeta. Beba za pet do šest meseci udvostruči težinu koju je imala na rođenju. Dete prosečno poraste od 20 do 25 cm u prvoj godini. Posebno je brz rast glave, zbog sazrevanja mozga.
Samo mleko i mlečni proizvodi su bitni do godinu dana. Kasnije se količina mleka smanjuje, jer se povećava unos nemlečnih obroka. Kalcijuma nema samo u mleku, ima ga i u kuvanom zelju, smokvama, u 100 gr sardina ima čak oko 350 mg kalcijuma, u oko 100 gr tofu sira ima 434 mg kalcijuma. Dragocen izvor je i beli pasulj, badem, kelj, brokoli – kaže dr Golubović.
Optimalne količine kalcijuma za decu do šest meseci su 210 mg na dan, od sedmog meseca do godinu dana taj iznos je 270 mg dnevno. Od prve do treće godine 500 mg, od četvrte do osme godine 800 mg dnevno.
Dr Golubović ističe da prednost daje fermentisanim proizvoidma kao što su jogurt, kiselo mleko, kefir
-Čak im dajem prednost u odnosu na kravlje mleko, govorim o periodu od navršenih godinu dana. Fermentisani proizvodi će obezbediti dovoljno kalcijuma, dobri su za varanje, creva, probavu. Ali, podvlačim da ih ne treba forsirati , jer oni nisu glavna namirnica koju dete treba da konzumira – navodi doktorka.
Mleko samo skuvano
Fermentisani mlečni proizvodi su odlični, ako dete ne podnosi ili ne voli klasično kuvano mleko.
Ja čak preferiram kiselo mleko, jer gustinu jogurta nekada određuje gustin, a pravo kiselo mleko je dobijeno vrenjem i čak je možda bolje za probavni sistem. Kozje i ovčije mleko mogu da se uvedu posle godinu dana, ali ona su sama po sebi dosta jakog ukusa i mirisa. Kod nas se u narodu misli da je posebno dobro kozje mleko, s tim da ono ne bi trebalo, zbog niskog sadržaja folne kiseline, da bude jedina vrsta mleka koju koristimo. Potrebno je biti posebno obazriv kada je u pitanju primena kozjeg i ovčijeg mleka kod dece. Nama je najbliskije, posle majčinog mleka i adaptivnih formula, kravlje mleko i proizvodi od njega – ističe dr Golubović.
Ona nam objašnjava da su deca, posebno u seoskim sredinama, možda i navikla na ove vrste mleka, pa čak i na primenu u sirovom stanju.
Mleko, ipak, mora da se prokuva, da prođe proces sterilizacije, jer su veoma moguće gastrointestinalne tegobe, u vidu nadimanja ili bolova u stomaku. U neprokuvanom mleku može da se nađe i Escherichia coli. Jeste bilo je dece koja su posebno ranije na selu pila direktno mleko posle muže, i bez bilo kakvih negativnih posledica. Ali, ima dece koja su osetljivija, pa se mora biti na oprezu – kaže dr Golubović.
Alergija na mleko i laktozu
Neka deca, ali i starije osobe su nekada hipersenzitivne na materije sadržane u mleku. U javnosti se često meša alergija na mleko i intolerancija na laktozu. Reč je o dva različita pojma, laktoza je šećer koji se nalazi u mleku i koji se resorbuje zahvaljujući laktazi, objašnjava doktorka. Osobe intolerantne na laktozu nemaju dovoljno enzima laktaze, koji je potreban za varenje laktoze. Ovog mlečnog šećera ima u svim mlečnim proizvodima. Prema nekim statistikama čak 75 odsto ljudske populacije, ima smanjeno lučenje laktaze u tankom crevu.
Osobe koje imaju problem intolerancije na laktozu, mogu da koriste obično mleko, ali samo ono bez laktoze. Jogurt, kiselo mleko, sir, mogu normalno da koriste jer su to fermentisani proizvodi. S druge strane alergija na mleko najčešće je prolaznog karaktera i to je u stvari netolerancija proteina kravljeg mleka. U 50 odsto slučajeva, završi se do prve godine, u 70 odsto do druge, a u 90 odsto slučajeva do treće godine života deteta. Ukoliko se do tada ne stvori tolerancija, onda ostaje trajna alergija na mleko – navodi dr Golubović
Ona objašnjava da alergije na mleko mogu da budu rane, one se najčešće pojavljuju u prva dva sata i kasne koje se javljaju od 36 do 48 sati od konzumiranja mlečnih
Alergijski proktokolitis se javlja unutar prva tri meseca, i manifestuje se hroničnim i sluzavokrvavim stolicama, ali ta deca dobro napreduju. Može se javiti i krvarenje bez tečnih stolica, a mogući su i končići krvi u stolici. U takvim slučajevima majka nastavlja da doji, uz eliminacijonu djetu bez mleka I mlečnih proizvoda, a ako je dete na formuli uključuju se specijalizovane mlečne formule – objašnjava dr Golubović.
Česta je i alergija na mleko u vidu protein senzitivne enteropatije, javlja se između trećeg i šestog meseca, praćena je hroničnim dijarejama, bez krvi u stolici.
