U podsvesti smo usvojili navike ponašanja i stavove o određenim okolnostima, grupama ljudi, o mnogo toga. Time smo dobili različite rutine. Većina je korisna. Ali, možda su poneke formirane i na bazi faličnih pretpostavki?
Ovim sajtom pomažemo u savlađivanju problema stvorenim pogrešnim nalozima, između ostalih i:
Vendi Vud je profesor psihologije i biznisa na Univerzitetu Južna Kalifornija. Analizirala je uticaj neodgovarajuće ishrane na zdravlje i ponašanje. Sa svojim saradnicima, tokom više decenija je uradila brojna i različita istraživanja, sa hiljadama ljudi.
Ovo je rezime rezultata:
Naša današnja uverenja i prateća ponašanja, prvo su kodirana u našoj podsvesti, našim osećanjima. Samim tim, što su jača osećanja u vezi neke informacije, to će naša uverenja u vezi te informacije biti dublje usađena u našu podsvest.
Pojedini šokantni doživljaji su praćeni jakim osećanjima koja trenutno bivaju urezana duboko u sve nivoe uma. Ovakvo iskustvo se obično stiče u šok situacijama tipa: Dete je dotaklo vrelu ringlu.
Drugi način, da se nove ideje utisnu duboko u podsvest je putem ponavljanja. To je upravo način kojim mi učimo dobre stvari, ali isto tako to je način kojim se stvaraju loše navike.
Što su jača osećanja koja prate nove ideje, to je potrebno manje ponavljanja da bi ta ideja bila prihvaćena u podsvesti. Jednom prihvaćena i usvojena ideja postaje program ponašanja.
Kad disciplinujemo sebe da odlažemo zadovoljstvo, da izvršimo zadatak pre nego što dobijemo nagradu, ta disciplina će povećati naše samopoštovanje i samouverenost. naš karakter postaje bolji i jači. On nas čini snažnijim i svaki čin samodiscipline ojačava svaki sledeći.
Sitni lanci starih navika su retko toliko teški da bi se osetili, a ipak su mnogo jaki - da bi se pokidali. Samjuel Džonson
A, Gete je rekao: „Sve je teško pre nego što postane lako.“
Svaki čovek će se vinuti samo do one tačke do koje misli da to može da uradi. Nepoznati autor
Ukoliko želimo da promenimo i unapredimo naše živote potrebno da unapredimo naše stare, zastarele programe. Ali, tu se odmah javlja problem! Mi ne možemo promeniti naše programe ponašanja niti logičnim argumentima, niti snagom volje.
Na primer, ako na osnovu naših iskustava doživljavamo sebe kao večito gladne debeljuce, mi nažalost tako i delujemo. Ako pak doživljavamo sebe kao: pušače, nesretne ili neuspešne, onda se baš tako i ponašamo, što će reći da mi to i jesmo – u sopstvenim očima.
Uglavnom se smatra da želja da se promenimo i naučimo nešto novo zavisi od “snage naše volje”. Ali, većina nas ima snage za samoregulaciju maksimalno 15 minuta, u cugu
Zašto traje tako kratko?
Svaki put kada poželimo nešto da promenimo u svom životu, ta želja se automatski suočava sa našim već postojećim iskustvima, stavovima i uverenjima na tu temu, odnosno sa kritičkom osobinom naše svesti. I sa trenutnim zadovoljstvima koje izazivaju hormoni sreće posle na primer, priliva glukoze.
Na primer, možete reći: ’’Baciću cigarete i baš ništa me neće naterati da ih ponovo zapalim!’’ ili možete reći: “Od danas jedem samo kad sam stvarno gladan”, ali…
Pa svi znamo koliko to obično traje, pre nego što vas neko “iznervira’’ i pušač zapali jednu ili uđemo u frižider i zaključamo vrata za sobom.
Svi ovi pokušaji, traju upravo onoliko, koliko traje hitac adrenalina stvoren tom lepom idejom ili željom. Kad adrenalin izvetri, uključuje se ’kritička osobina svesti’ i mi počinjemo da kritikujemo i osporavamo tu ideju.
Dakle, snaga naše volje, baš i nije neka snaga.
Ne smemo gubiti vreme pravadajući logičku ispravnost naše želje. Mnogi će rado pričati o svojim željama. Kada dođe do akcije, tada im mozak “objasni”: “Samo još ovaj put i nikad više!” To znači da svest nešto želi, ali se podsvest odupire.
Ne možemo utisnuti u svoju podsvest nešto logikom. Ali, možemo snažnim emocijama koje se ponavljaju i ponavljaju.
Simbolično, možemo predstaviti podsvest kao đavolka koji voli da se igra. Neprijatnost i teškoće mu mnogo smetaju. Zato - izbegavajmo da mislimo na njih. Što bi ga uvodili u te okolnosti. Porazno za realizaciju pozitivnih promena je da mu nešto zabranjujemo ili da ga „uvaljujemo“ u nelagodu.
On želi da mu bude lepo, prijatno, zabavno. Treba da ga pažljivo navodimo u nove, interesantne okolnosti, nadražaje, osećaje. On će se truditi da sebi i nama omogući ta zadovoljstva. Umesto starih, štetnih. Npr. alkohola, nezdrave hrane, ...
Miris pekare i pečenjare je on često dosad doživljavao kao vrhunsko zadovoljstvo. Otkrijmo mu i nove horizonte! Kad uz našu svesnu upornost shvati šta sve predivno postoji, potrudiće se i uspeće da ode tamo!
Može mu se objasniti da ima lepših osećanja od razmišljanja o „krkanju“. Zar nije slađe i lepše kad mi možemo da radosno skakućemo, a zdravi, vitki, lepi, držeći za ruku voljenu osobu. I sve to uz predivnu muziku u očaravajućem okruženju.
Za učenje i uticaj na podsvest koja upravlja navikama izuzetno je pogodan niži nivo alfa opsega. Možemo naučiti ulazak u takvo stanje, npr. na kursevima meditacije i Silva metoda.
Proveren način je i sledeći: svaki dan, neposredno po buđenju, sednemo udobno, stavimo ruke na kolena, zažmurimo, oči podignemo 20 stepeni uvis, duboko udahnemo iz stomaka i dok lagano izdišemo mentalno brojimo i vizuelizirajemo broj 3, tri puta. Zatim polako opuštamo teme, oči, kožu glave, vrata... Sve do prstiju na nogama. Opet duboko udahnemo i sve ponovimo s brojem 2, a onda sa 1. Lagano, uz duboko disanje, brojimo od deset do jedan. Ućićemo u alfa stanje, osetićemo to. U početku, ako treba, ponavljamo lagano brojanje od deset do jedan. Ponekad i opet.
Bilo kad tokom dana, dok smo u beta frekvencama, u radni nivo alfa stanja možemo ući ovako:
Udobno sednemo, položimo ruke na kolena, duboko udahnemo, pogled usmerimo nagore pod uglom 45 stepeni. Gledamo u jednu tačku dok nam kapci ne otežaju, pa vizueliziramo i mentalno odbrojavamo broj 5 pet puta, te dozvolimo očima da se zatvore. Onda ponovo udahnemo i lagano izdišući vizueliziramo i odbrojimo broj 4 pet puta. I tako sve do 1. Potom opuštamo deo po deo tela, od temena glave do prstiju na nogama. Zatim, lagano brojimo od deset do jedan. Ako treba, opet.
Izlazimo iz alfa stanja izgovarajući u sebi:
„Polako ću izaći kad izbrojim od jedan do pet, biću potpuno budan, osećaću se bolje nego ranije. Jedan, dva, pripremam se da otvorim oči, tri, kad kod broja pet otvorim oči biću potpuno budan i osećaću se bolje nego ranije, četiri, pete, oči su mi otvorene, potpuno sam budan i osećam se mnogo bolje nego ranije.“
Postoji više načina i primenjenih procedura ponašanja, čije je rezultat - osećamo se bolje, sigurnije, uspešnije...
Jedan je da po ustajanju, ali i kad god prođemo pored ogledala u kupatilu - „bacimo 5“, dodirujući staklo uz samouveren i zadovoljan osmeh. Ovo nas garantovano pokreće u mnogo čemu dobrom. Pokazuje da volimo sebe, jer smo vredni toga!
Drugo je, da napravimo listu od 3-4 aktivnosti koje će nam doneti, nama najvažnije promene u zdravlju, izgledu, ponašanju, prihodu, ... I da svakodnevno ocenjujemo (od 1 do 5) trud koji smo uložili. To arhiviramo i jednom nedeljno analiziramo. Rezultati će već doći.
Kao treće, korisno je da sastavimo listu korisnog ponašanja i čitamo je svakodnevno.
Potrebno je održavati vatru želje za promenom. Više puta dnevno ulazeći u alfa stanje u kome se radujemo filmom sa našim napretkom, pisanjem dnevnika, ocenjivanjem ličnog truda...
Samokontrola presudno zavisi od situacije u kojoj se nalazimo. Uklonimo pretnju iz videokruga i otežaćemo dolazak do nje!
PAŽNJA:
Tokom usvajanja novih, korisnih automatizama, moramo konstantno nadgledati svoje misli. I loše se stalno javljaju! Nekad su to one iz starih navika: “Šta ću lepo pojesti?”
Treba da ih odmah sklanjamo i ako možemo da zažmurimo – uđimo u alfa stanje i zamislimo film u kome smo vitalni, vitki i srećni u voljenom okruženju.
Postoje udruženja čiji kursevi izuzetno pomažu u procesu izgradnje sigurnosti, popravljanju stavova, mnogo boljoj komunikaciji. Predlažem Silva metod i NLP (neuro lingvističko programiranje).