Baš kao i probiotici i prebiotici su važni za ravnotežu vašeg crijevnog mikrobioma. Doznajte koje su njihove dobrobiti za zdravlje te koja ih hrana sadrži
Za probiotike ste sigurno čuli, no što je s prebioticima? Iako su jedni i drugi nazivom jako slični, njihova se uloga u probavnom sustavu znatno razlikuje.
U našem probavnom traktu žive trilijuni dobrih i loših bakterija, čiji je omjer u korist dobrih bakterija jako važan za vaš snažan imunitet, a samim time i za cjelokupno zdravlje.
Probiotici su dobre bakterije, koje se, baš kao i one loše, moraju hraniti kako bi preživjele. Upravo tu u igru ulaze prebiotici, koji su njihovo gorivo, odnosno hrana koja ih pokreće i potiče njihovu aktivnost.
U vremenu kada sve veći broj ljudi pati od ozbiljnih oboljenja probavnog sustava sve više shvaćamo golemu važnost prebiotika i probiotika.
Oni su važan dio našeg imuniteta (čak 70 posto stanica imuniteta nalazi se u probavnom sustavu!), a samim time i prva linija obrane od bolesti.
Što su to prebiotici?
Prebiotici su zapravo neprobavljiva vlakna što ih sadrži određena biljna hrana. Svi su prebiotici vlakna, no sva vlakna nisu ujedno i prebiotici.
Ova vlakna ne mogu se probaviti u vašem tankom crijevu te tako neprobavljena dospijevaju u debelo crijevo. Tu ih probiotici fermentiraju u kratkolančane masne kiseline.
Postoji više vrsta prebiotika, primjerice oligosaharidi, galaktooligosaharidi i inulin.
Zahvaljujući njima dobre bakterije probiotici rastu i razmnožavaju se u vašem probavnom sustavu.
Da bi mogao optimalno funkcionirati, vaš crijevni mikrobiom treba i probiotike i prebiotike. Oni rade u sinergiji i ovise jedni o drugima. Naime, bez prebiotika probiotici bi izgladnjeli i ne bi mogli obavljati svoju funkciju, a bez probiotika prebiotici ne bi imali nikakvu svrhu u crijevima.
Manjak prebiotika – siguran put prema bolesti
U slučaju velikog manjka prebiotika i probiotika naš organizam postaje podložan raznim probavnim i drugim oboljenjima, poput sindroma propusnih crijeva i zatvora.
Stoga je važno da ih u dovoljnim količinama unosite hranom i, po potrebi, dodacima prehrani.
Jeste li znali da o razinama prebiotika ovise čak i vaše emocionalno stanje i raspoloženje? Naime, probavni sustav naziva se i „drugim mozgom“ jer je jako osjetljiv na emocije.
Dobrobiti prebiotika
Brojne su dobrobiti prebiotika za vaše zdravlje, a ovo su neke od njih:
pridonose normalizaciji razina šećera u krvi
potiču apsorpciju minerala i drugih nutrijenata
snaže kosti i zube
sprečavaju rast loših bakterija
smanjuju upale i rizik od karcinoma
povećavaju osjećaj sitosti
smanjuju rizik od kardiovaskularnih oboljenja
pridonose gubitku kilograma
smanjuju stres
povećavaju osjećaj sreće
Biljna hrana koja sadrži prebiotike
Postoje određene namirnice biljnog podrijetla koje sadrže prebiotike. Među takve spadaju:
Korijen cikorije: ovaj sirovi korijen, koji se koristi i za kavu, jedan je od najboljih izvora prebiotika jer sadrži čak 65 posto vlakana!
Češnjak: sadrži inulin pa ga treba što češće konzumirati, jesti ga možete i kao sastojak humusa ili salse
Luk: možete ga jesti sirovog ili kuhanog kako biste povećali unos prebiotika
Poriluk: spada u biljni rod Allium, kao i češnjak i luk, te sadrži oko 16 posto inulina
Zeleno lisnato povrće: superzdravo povrće, poput špinata, sadrži obilje prebiotika
Šparoge: najbolje ih je jesti sirove da biste uživali maksimum dobrobiti prebiotika, možete ih sirove nasjeckati u salatu ili ih pak jesti blanširane ili fermentirane
Banane: ovo omiljeno voće sadrži prebiotike i smanjuje nadutost, najbolje ih je jesti pomalo nezrele
Mahunarke: grah, leća i slanutak odličan su izvor oligosaharida, jedne vrste probiotika
Listovi maslačka: sadrže oko 25 posto prebiotičkih vlakana
Bobičasto i citrusno voće
Kada uzimati dodatke prehrani
Dr. Joel Fuhrman, liječnik i stručnjak za zdravu prehranu, savjetuje da hranom svakodnevno unosimo prebiotike.
Za najbolji učinak poželjno je unositi hranu bogatu prebioticima zajedno s hranom bogatom probioticima (njima obiluje kiseli kupus, kombucha, kefir, kimchi).
Možete kombinirati, primjerice, kiseli kupus sa sirovim mladim lukom, ukiseljene šparoge, grah i fermentirano povrće i sl.
Ako je vaša prehrana siromašna ovim neprobavljivim vlaknima, uzimate li antibiotike, pod povećanim ste stresom ili imate zdravstvene tegobe, svakako se preporučuje dodatni unos probiotika i prebiotika putem dodataka prehrani.
